Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je julske projekcije globalnog privrednog rasta i deluje da su nove projekcije blago optimistične u odnosu na prethodne, aprilske svetske ekonomske izglede (WEO).
Stručnjaci fonda predviđaju globalni rast u 2025. godini na tri odsto i 3,1 odsto u 2026. što je 0,2 odnosno 0,1 procentni poen više nego što je projektovano u aprilu.
Očekuje se da će i inflacija nastaviti da opada. Prosečna inflacija u 2025. godini procenjuje se na 4,2 odsto i 3,6 odsto u 2026. godini.
Rast u naprednim ekonomijama će iznositi 1,5 odsto ove godine i 1,6 odsto naredne, procenjuje MMF. S druge strane, zemlje u razvoju rast će ove godine iznositi 4,1 odsto i četiri odsto naredne godine.
Na najnovije projekcije povoljno su uticali trgovinski sporazumi i sniženje carina u odnosu na prethodne najave. Međutim, Fond navodi i da postoji rizik povratka viših carina, što bi usporilo rast. Takođe, geopolitičke tenzije (npr. Bliski istok, Ukrajina) mogu narušiti lance snabdevanja. Fiskalna neizvesnost, posebno u SAD-u povećava rizike za finansijska tržišta.
Neizvesnost i očekivanja u pogledu carina doveli su do pojačanih nabavki što je veštački podiglo brojke u prvom kvartalu 2025. Upravo zato očekuje se usporavanje trgovinskih aktivnosti u drugoj polovini 2025. zbog prestanka efekta prednabavki.
Što se tiče monetarne politike, očekuje se smanjenje kamatnih stopa u SAD i Velikoj Britaniji u drugoj polovini 2025. godine. Istovremeno su prisutni fiskalni podsticaji u SAD, Kini i Nemačkoj. U SAD-u, novi zakon OBBBA će povećati fiskalni deficit, ali i BDP za oko 0,5 odsto do 2030. godine
MMF
daje i preporuke za vođenje ekonomske politike, pa pozivaju na veću
predvidivost i manje protekcionizma u trgovinskim odnosima. Fiskalne
mere treba da budu ciljno orijentisane, privremene i uz obezbeđene
izvore finansiranja.
Monetarna politika mora ostati fleksibilna i prilagođena specifičnim
izazovima po zemljama. Strukturne reforme (tržište rada, digitalizacija,
obrazovanje) ključne su za dugoročan rast i otpornost.
„S obzirom na rastuće rizike (trgovinske tenzije, geopolitička nestabilnost, fiskalni pritisci), globalna koordinacija i jasne politike su ključni faktori za izbegavanje nove krize“, zaključuju u Fondu.